Advent u malim mjestima – prilika, iluzija ili promašaj?
U posljednjih desetak godina advent je postao nezaobilazni zimski fenomen. Počelo je kao turistička priča u velikim gradovima – Zagreb je otvorio put, osvojio europske nagrade i pokazao koliko dobro organiziran advent može oživjeti zimske mjesece. Ubrzo su se pridružili Split, Rijeka, Zadar i Osijek, a zatim se trend počeo širiti dalje – doslovno u svaki kutak Hrvatske.
Danas advent imaju gotovo svi – od najvećih gradova do najmanjih općina i mjesta s nekoliko tisuća stanovnika. No, pitanje koje se sve češće postavlja jest: ima li to uopće smisla?
Kad svaka općina postane “božićni grad”
Ideja adventa kao mjesta okupljanja, druženja i zajedništva svakako je pozitivna. No, kad svaka općina pokušava replicirati model velikog grada, rezultat često izgleda isto – nekoliko drvenih kućica, DJ ili lokalni bend, kobasice, fritule i kuhano vino.
Problem nastaje kada se zaboravi da manja mjesta jednostavno nemaju ni promet, ni resurse, ni broj posjetitelja koji bi opravdali trošak takvog projekta.
Za gradove s manje od 10.000 stanovnika, trošak adventa nije mali.
Treba zakupiti ili izgraditi kućice, osigurati struju, dekoraciju, glazbeni program, čišćenje i komunalne usluge. Sve to plaćaju gradovi i općine – najčešće iz skromnih proračuna – dok istovremeno ne postoji realna računica da će se investicija vratiti kroz posjećenost ili potrošnju.
Tko zapravo profitira?
U praksi, često nitko dovoljno.
Kućice vode lokalni ugostitelji ili zakupci koji moraju platiti najam, osiguranje, struju i sav popratni trošak. Margine su male, a vremenski period kratak. Kad se sve zbroji, rijetki doista zarade ozbiljniji novac.
Istovremeno, stalni ugostiteljski objekti – barovi, kafići i restorani koji rade cijelu godinu, plaćaju najmove i doprinose lokalnom gospodarstvu – gube dio prometa. Gosti se sele na trg, jer je tamo “program”.
Nakon blagdana, kućice se zatvore, trg se isprazni, a lokalni barovi ostanu s manjim prometom i praznim stolovima.
Ono što je trebalo donijeti život i zajedništvo, često se pretvori u još jednu podjelu “kolača” koji nije dovoljno velik da bi nahranio sve.
Isti recept svugdje – i sve manje duše
Još jedan problem koji se vidi diljem zemlje jest uniformiranost.
Gdje god dođete – iste kućice, ista glazba, isti mirisi, isti proizvodi.
Adventi su izgubili ono što bi im trebalo biti najvažnije – autentičnost.
Umjesto da svako mjesto ispriča vlastitu priču, sve se svodi na kopiranje iste formule: kobasice, fritule, vino i lampice.
Za male sredine to je propuštena prilika.
Jer upravo one imaju šansu biti drukčije – pokazati lokalne okuse, tradiciju, ambijent, zanate, male proizvođače, domaće glazbenike i kreativce.
Advent ne mora biti samo niz kućica, nego može biti priča o identitetu mjesta. A toga u Hrvatskoj ne nedostaje – samo treba malo ideje i hrabrosti.
Što bi mali gradovi i općine trebali razmotriti
Ako već žele imati advent, možda bi trebali razmisliti o drugačijem pristupu.
Ne mora svaka općina imati klasični sajam. Postoje brojne ideje koje mogu biti vizualno privlačne, a financijski prihvatljive:
Svjetlosne instalacije ili “light park” – nekoliko dobro osmišljenih svjetlosnih točaka (drvce, svjetleće skulpture, tunel, foto točke) može biti atraktivnije i dugotrajnije od skupih kućica.
Jedno veliko centralno drvce – simbol zajedništva, mjesto okupljanja i fotografiranja. Ako se postavi kvalitetno, može postati lokalni zaštitni znak.
Umjetni snijeg, projekcije i dekoracije – stvaraju atmosferu i privlače ljude, a ne zahtijevaju stalno osoblje ni kućice.
“Instagramabilnost” – danas publika traži doživljaj i sadržaj za društvene mreže. Jedna dobro osmišljena dekoracija ili instalacija može donijeti više objava nego cijeli red identičnih kućica.
Advent u barovima – pametniji i održiviji model
Mala mjesta često već imaju dovoljno ugostiteljskih prostora koji bi mogli biti nositelji adventske atmosfere.
Zašto onda ne iskoristiti postojeću infrastrukturu?
Gradovi i općine mogli bi surađivati s lokalnim barovima i restoranima te zajednički kreirati “adventsku rutu”:
- svaki dan drugi bar ima glazbeni program, DJ-a ili malu degustaciju,
- uvedu se vaučeri za konzumaciju u više lokala,
- napravi se zajednička promocija (plakat, mapa, društvene mreže),
- ugostitelji sami uređuju svoje prostore, a grad pomaže u logistici, dekoraciji i promociji.
Takav model je održiviji, jeftiniji i uključiviji.
Novac ostaje u zajednici, svi imaju priliku sudjelovati, a gosti dobivaju raznolikost i doživljaj.
To je način da advent postane suradnja, a ne natjecanje.
Vrijeme je za novi pristup
Advent u malim sredinama može biti sjajna stvar – ali samo ako se prilagodi realnosti.
Nije poanta u tome da svako mjesto ima deset kućica i bend subotom.
Poanta je u stvaranju doživljaja, topline i identiteta.
Mnogi gradovi su zaboravili da advent nije samo prodajni događaj, nego emocionalni.
Zato mali gradovi imaju priliku vratiti mu dušu.
Ako ulože u sadržaj, a ne samo u formu – ako stave naglasak na zajedništvo, kreativnost i lokalnu priču – mogu stvoriti advent koji će ljudi doista pamtiti.
Jer advent ne bi trebao biti kopija Zagreba, nego ogledalo svakog mjesta – i ljudi koji tamo žive.
Dijeljenje
Facebook
X
LinkedIn
Telegram
Tumblr
Whatsapp
VK
Bluesky
Threads
E-pošta