
ADVENT- Analiza strukture posjetitelja i motivacija za posjećivanje božićnih sajmova u Hrvatskoj
U vrijeme kada su božićni sajmovi postali nezaobilazan dio turističke ponude mnogih europskih gradova, istraživanje koje su proveli Dina Lončarić, Tihana Cegur Radović i Patricia Skendrović donosi vrijedne uvide u profile posjetitelja i razloge njihovog dolaska na božićne sajmove u Hrvatskoj. Rad, objavljen u “Ekonomskom vjesniku” 2020. godine, analizira strukturu posjetitelja i njihove motive za posjet Adventu u Zagrebu i Karlovcu. Ovi sajmovi predstavljaju kontrast između etablirane međunarodne destinacije i lokalnog događaja u razvoju, nudeći tako jedinstvenu priliku za usporedbu.
Motivacija kao ključ za razumijevanje posjetitelja
Rad polazi od premise da motivacija igra presudnu ulogu u donošenju odluka potrošača. U kontekstu turističkih događanja, ona oblikuje ponašanje posjetitelja i omogućuje organizatorima da bolje prilagode ponudu njihovim potrebama. Autori se oslanjaju na teorijske okvire poput Maslowove hijerarhije potreba i teorije “push-pull” faktora Iso-Ahole, koji identificiraju unutarnje motive (potreba za bijegom, društvenost, učenje) i vanjske poticaje (atraktivnost destinacije, autentičnost).
Jedinstvenost Adventa u Zagrebu očituje se u njegovoj raznolikoj ponudi, od klizališta na Tomislavovom trgu do kulturnih događanja na Zrinjevcu i Strossmayerovom šetalištu. Ovo ga čini privlačnim za posjetitelje koji traže raznovrsna iskustva. S druge strane, Karlovački Advent fokusiran je na obiteljsku atmosferu s naglaskom na lokalnu kulturu, uključujući radionice za djecu i nastupe lokalnih folklornih ansambala. Glavni motivi za posjet Adventu u Zagrebu uključuju druženje s prijateljima i jedinstveno iskustvo, dok su kod Karlovca izraženiji obiteljska povezanost i društvenost. Ovi rezultati odražavaju različite uloge koje sajmovi imaju u lokalnim zajednicama i na međunarodnoj sceni. Zagrebački Advent privlači veći broj stranih posjetitelja, dok Karlovac ostaje fokusiran na domaću publiku.
Metodologija i nalaz istraživanja
Empirijsko istraživanje provedeno je putem anketiranja 249 posjetitelja, pri čemu su analizirani demografski podaci, motivacija, razina zadovoljstva i lojalnost. Rezultati pokazuju kako posjetitelji Zagrebačkog Adventa najčešće dolaze s prijateljima i ostaju više dana, dok posjetitelji Karlovačkog Adventa obično dolaze s obitelji i zadržavaju se kraće, često boraveći kod rodbine.
Statistička analiza otkriva značajne razlike u demografskoj strukturi, broju noćenja i tipu smještaja između dvaju sajmova. Zagrebački Advent bilježi veću razinu zadovoljstva i namjeru ponovnog posjeta, dok Karlovac još uvijek ima potencijal za razvoj. Na primjer, dok je 52,2% posjetitelja Zagrebačkog Adventa strano, Karlovački Advent bilježi isključivo domaće posjetitelje, što ukazuje na potrebu za proširenjem promocije na međunarodna tržišta.
Zadovoljstvo i lojalnost posjetitelja
Zadovoljstvo posjetitelja izravno utječe na njihovu lojalnost, mjereno preporukama, ponovnim posjetima i dijeljenjem iskustava. Rezultati pokazuju kako je Zagrebački Advent visoko ocijenjen po svim parametrima, što potvrđuje njegov status međunarodno priznate destinacije. Posjetitelji su posebno istaknuli kvalitetu gastronomske ponude i raznovrsnost sadržaja. S druge strane, Karlovac ima visoke ocjene kod lokalnih posjetitelja, što ukazuje na potrebu za širenjem ponude i boljim pozicioniranjem na tržištu. Istraživanje također pokazuje da je intenzitet preporuka i dijeljenja iskustava s prijateljima veći kod posjetitelja Zagrebačkog Adventa, što je ključni faktor za privlačenje novih posjetitelja.
Zaključci i preporuke
Ovo istraživanje nudi važne smjernice za upravljanje destinacijama i organizaciju turističkih događanja. Zagrebački Advent treba nastaviti diversificirati ponudu i inovirati kako bi zadržao status vodeće destinacije. Na primjer, kontinuirano dodavanje novih atrakcija poput interaktivnih svjetlosnih instalacija može privući različite segmente posjetitelja. Karlovac, s druge strane, može koristiti sinergiju blizine Zagreba kako bi privukao dio posjetitelja Adventa u Zagrebu, primjerice kroz organizaciju jednodnevnih izleta. Uvođenje tematskih programa poput “Povijesnog Adventa” moglo bi dodatno naglasiti autentičnost Karlovačkog Adventa.
Autori ističu važnost kontinuiranog istraživanja motivacije i ponašanja posjetitelja radi kreiranja privlačnih turističkih proizvoda i prilagodbe marketinških strategija. U konačnici, božićni sajmovi nisu samo mjesto druženja, već i platforma za promociju kulturne baštine i poticanje ekonomskog razvoja lokalnih zajednica. Organizatori bi trebali usvojiti pristup koji uključuje suradnju s lokalnim proizvođačima i umjetnicima kako bi dodatno obogatili ponudu.
Rad Lončarić i suradnika predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju turističkih događanja u Hrvatskoj i pruža praktične smjernice za unaprjeđenje njihove kvalitete i privlačnosti.
Pročitajte cijeli rad ovdje: https://repository.fthm.uniri.hr/islandora/object/fthm%3A5704.
Dijeljenje
Facebook
X
LinkedIn
Telegram
Tumblr
Whatsapp
VK
E-pošta